Insekti su svuda oko nas, lete, hodaju, zuje. Nekima se divimo i volimo ih zbog predivnih boja, nekih se plašimo zbog izgleda ili opasnosti da nas ujedu ili ubodu. Većina ih smatra beznačajnim, ubijamo ih i uništavamo na svakom koraku, ne znajući da od njih zavisi opstanak i funkcionisanje života na našoj planeti. Insekti su najbrojnija grupa živih bića na svijetu.
Dok smo djeca, stariji nas često plaše divljinom: “Doći će medvjed, poješće te!; Nemoj da ideš tamo! Tamo ima vukova!; Budi dobra prema lasicama, jer ako nijesi dobra prema njima, ušunjaće se tokom noći i odgrisće ti uši!; Nemoj da tuda šetaš, ima slijepih miševa, ulijepiće ti se u kosu!”.
Da, čovjek se uvijek boji onoga o čemu malo zna.
Kada kažemo more, većina pomisli na veliko plavetnilo, ljeto, odmor i kupanje. Manji je broj onih koji su svjesni ogromne količine najraznovrsnijih organizama koji naseljavaju to plavo prostranstvo i koji tu borave tokom cijele godine, a ne samo ljeti.
A kakvi su to organizmi?
Ptice su jako važan dio ekosistema. Možete li zamisliti odlazak na posao, a da ne sretnete vrapca kako skakuće po žbunićima ili svraku na ulici u potrazi za hranom? Zatim pokušajte da zamislite ljetnju šetnju po gradskim brdima, a da ne čujete karakteristično oglašavanje ćuka - ,,ćuuok“. Sigurno bi vam bilo jako neobično.
Jeste li se nekad zapitali koliko samoniklih biljnih vrsta raste na području vašeg grada? To pitanje sam postavila sebi još kao student druge godine biologije. Shodno tadašnjem nivou znanja, razmišljala sam na sljedeći način: ako je na cijeloj teritoriji Crne Gore, počev od obale mora, pa do vrhova najviših planina, zabilježeno oko 3 200 biljnih vrsta, na gradskom području Podgorice bi se moglo očekivati oko 600.
Ispostavilo se da je procjena bila isuviše skromna.
Vraćam se s Prokletija, ulazim u Podgoricu ispunjenu dimom. Ovog puta ne gore gume na Ćemovskom, nego Gorica. I dok prihvatam incident kao normalnu svakodnevicu, zove me Marija.
Nešto mi je ušlo u dnevnu sobu. Baš je gadno, ima velike oči i providno je i ima prste kao vanzemaljac. Evo, stoji na zidu. Šta da radim?
Intervju sa biologom Vukom Ikovićem, koji izučava vodozemce i gmizavce.
Da nema biljaka ne bi bilo kiseonika i hrane, a posmatrač dodatno uživa u njihovoj ljepoti koja može da ga usreći i duhovno ispuni.
„Ja sam se iz čučećeg položaja polako pomjerio iza jedne bukve i počeo tiho da pjevam. Intuicija mi je govorila da treba da mu stavim do znanja da sam tu, ali da ne želim da ga ugrozim.“
Razgovarali smo sa dr Vesnom Mačić iz Instituta za biologiju mora, koja se bavi proučavanjem morskih vrsta. Donosi nam zanimljiva iskustva iz morskih dubina.
Ornitolozi bi voljeli da postoje dva proljeća. Zašto? Jer bi tada stigli da urade sav posao koji žele, kaže naš sagovornik Bojan Zeković, koji već godinama izučava ptice kao dio ekipe iz nevladine organizacije CZIP. U aprilu, maju i junu je sezona kada se ptice gnijezde i tada istraživači najviše rade. Ipak, posla na terenu ima i tokom ostatka godine.
Insekti su najbrojnija grupa živih bića na planeti, sa najvećim brojem poznatih vrsta od oko 2 miliona. Oni su najznačajnija grupa životinja i život kakav danas poznajemo na našoj planeti, bez ovih organizama, bi bio nemoguć.
Insekti urbanih sredina
Insekti su svuda oko nas, lete, hodaju, zuje. Nekima se divimo i volimo ih zbog predivnih boja, nekih se plašimo zbog izgleda ili opasnosti da nas ujedu ili ubodu. Većina ih smatra beznačajnim, ubijamo ih i uništavamo na svakom koraku, ne znajući da od njih zavisi opstanak i funkcionisanje života na našoj planeti. Insekti su najbrojnija grupa živih bića na svijetu.
Da li su slijepi miševi zaista slijepi?
Dok smo djeca, stariji nas često plaše divljinom: “Doći će medvjed, poješće te!; Nemoj da ideš tamo! Tamo ima vukova!; Budi dobra prema lasicama, jer ako nijesi dobra prema njima, ušunjaće se tokom noći i odgrisće ti uši!; Nemoj da tuda šetaš, ima slijepih miševa, ulijepiće ti se u kosu!”.
Da, čovjek se uvijek boji onoga o čemu malo zna.Stanovnici mora
Kada kažemo more, većina pomisli na veliko plavetnilo, ljeto, odmor i kupanje. Manji je broj onih koji su svjesni ogromne količine najraznovrsnijih organizama koji naseljavaju to plavo prostranstvo i koji tu borave tokom cijele godine, a ne samo ljeti.
A kakvi su to organizmi?Ptice u urbanim sredinama
Ptice su jako važan dio ekosistema. Možete li zamisliti odlazak na posao, a da ne sretnete vrapca kako skakuće po žbunićima ili svraku na ulici u potrazi za hranom? Zatim pokušajte da zamislite ljetnju šetnju po gradskim brdima, a da ne čujete karakteristično oglašavanje ćuka - ,,ćuuok“. Sigurno bi vam bilo jako neobično.
O urbanoj flori
Jeste li se nekad zapitali koliko samoniklih biljnih vrsta raste na području vašeg grada? To pitanje sam postavila sebi još kao student druge godine biologije. Shodno tadašnjem nivou znanja, razmišljala sam na sljedeći način: ako je na cijeloj teritoriji Crne Gore, počev od obale mora, pa do vrhova najviših planina, zabilježeno oko 3 200 biljnih vrsta, na gradskom području Podgorice bi se moglo očekivati oko 600.
Ispostavilo se da je procjena bila isuviše skromna.Marija i gekon
Vraćam se s Prokletija, ulazim u Podgoricu ispunjenu dimom. Ovog puta ne gore gume na Ćemovskom, nego Gorica. I dok prihvatam incident kao normalnu svakodnevicu, zove me Marija.
Nešto mi je ušlo u dnevnu sobu. Baš je gadno, ima velike oči i providno je i ima prste kao vanzemaljac. Evo, stoji na zidu. Šta da radim?
Ljepota je što gledate život u oči
Intervju sa biologom Vukom Ikovićem, koji izučava vodozemce i gmizavce.
Biljke su najvažnija stvar na planeti
Da nema biljaka ne bi bilo kiseonika i hrane, a posmatrač dodatno uživa u njihovoj ljepoti koja može da ga usreći i duhovno ispuni.
Susret sa medvjedom oči u oči
„Ja sam se iz čučećeg položaja polako pomjerio iza jedne bukve i počeo tiho da pjevam. Intuicija mi je govorila da treba da mu stavim do znanja da sam tu, ali da ne želim da ga ugrozim.“
Ona radi u moru
Razgovarali smo sa dr Vesnom Mačić iz Instituta za biologiju mora, koja se bavi proučavanjem morskih vrsta. Donosi nam zanimljiva iskustva iz morskih dubina.
Umjesto kancelarije i buke, ornitolozi rade u prirodi i slušaju pjesmu ptica
Ornitolozi bi voljeli da postoje dva proljeća. Zašto? Jer bi tada stigli da urade sav posao koji žele, kaže naš sagovornik Bojan Zeković, koji već godinama izučava ptice kao dio ekipe iz nevladine organizacije CZIP. U aprilu, maju i junu je sezona kada se ptice gnijezde i tada istraživači najviše rade. Ipak, posla na terenu ima i tokom ostatka godine.
Kako se istražuju insekti?
Insekti su najbrojnija grupa živih bića na planeti, sa najvećim brojem poznatih vrsta od oko 2 miliona. Oni su najznačajnija grupa životinja i život kakav danas poznajemo na našoj planeti, bez ovih organizama, bi bio nemoguć.